| Depresija se može nazvati bolešću osjećaja. Njezina klasifikacija kao mentalne bolesti ne čini ju manje stvarnom ili bolnom. To je uobičajena bolest svih vremena od koje obolijeva jedan od dvadeset ljudi.
Depresija je stara koliko i čovječanstvo. Ubraja se ne samo u najranije opisane bolesti u povijesti medicine, nego i u najčešće psihičke poremećaje današnjice. Riječ "depresija" podrijetlom je iz latinskoga jezika - latinski depressio dolazi od deprimere, što znači potisnuti, pritisnuti, udubiti ili potlačiti.
Trenutno je depresija za žene zdravstveni problem broj dva, a u ukupnoj populaciji depresija je na četvrtom mjestu. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije depresija će do 2020. godine postati drugi svjetski zdravstveni problem, a gledajući samo žensku populaciju, zdravstveni problem broj jedan. Posljedica je to kontinuiranog porasta broja depresivnih osoba što se prati od 1910. g. nadalje. Najmanje svaki deseti čovjek ima šansu jednom u životu oboljeti od depresije, može se javiti od dječje do starije dobi, a naročito je česta u srednjim godinama. Depresija uzrokuje duboke patnje i većina se stručnjaka slaže da je to za čovjeka najbolnije životno iskustvo s kojim se može suočiti.
Depresija je više od obične tuge. Međutim, ako se tuga pojavi bez ikakva razloga ili je ona nesrazmjerna razlogu nastanka, ako ne prestaje ili se ponovno vrati, ako nam je teško raditi, družiti se, spavati, jednom riječju više se ne možemo veseliti životu, onda to više nije neraspoloženje, nije obična tuga, nego depresija.
Depresija je ozbiljan duševni poremećaj, prava bolest koja se mora liječiti. Ona zahtijeva liječenje jer utječe na cjelokupni život bolesnika, a ako se ne liječi, sve se više pogoršava. Zbog neupućenosti, depresiju često ne prepoznaju ni osobe koje od nje pate, kao ni njihova najbliža okolina, čak i kad depresija uzrokuje značajne bračne, obiteljske, profesionalne i socijalne poteškoće. Depresija je bolest sa značajnom smrtnošću. Podaci govore da i do 15% depresivnih osoba počini samoubojstvo. Stoga depresija zahtijeva ozbiljan pristup, čim ranije prepoznavanje i adekvatno liječenje da bi se izbjegle moguće pogubne posljedice.
Depresija je poremećaj u raspoloženju čije su značajke različiti stupnjevi tuge, razočarenja, osamljenosti, beznađa, sumnje u samoga sebe i krivnje. Ovi osjećaji mogu biti vrlo intenzivni i mogu trajati duže vremensko razdoblje. Svakodnevne aktivnosti mogu postati otežane, ali pojedinac još uvijek može biti u mogućnosti nositi se s njima. Ipak, na ovoj razini osjećaji bespomoćnosti mogu postati tako intenzivni da se samoubojstvo može činiti kao jedino rješenje.
Osoba koja prolazi kroz jaku depresiju može doživjeti ekstremne promjene raspoloženja ili čak želju za potpunim povlačenjem iz svakodnevice i/ili vanjskog svijeta. Depresije se ne treba sramiti i ona nije znak slabosti. Ona se može liječiti, bilo s lijekovima, terapijom i savjetovanjem, akupunkturom, ljekovitim biljnim preparatima, bilo kombinacijom nečeg od navedenog. Osnovne karakteristike ove bolesti su sniženo, depresivno raspoloženje, gubitak osjećaja zadovoljstva, gubitak snage i energije, javljanje osjećaja neodređenog straha (anksioznosti), osjećaj krivnje, bezperspektivnosti, bezizglednosti, gubitak volje za životom, razmišljanja o samoubojstvu i pokušaji. Uz to nastupa promjena mišljenja, sna i apetita.Depresija nije nešto što je "samo u tvojoj glavi". Ona nije izmišljena bolest, nije lijenost ili nekoliko dana kada se osjećate tužni ili loše. Ona nije PMS ili stres, ali može biti uzrokovana stresom.
Neki uzroci depresije
(Ovo nije potpun popis, postoje i drugi uzroci)
Fizički uzroci:
• pred-menustrualne i postnatalne hormonalne promjene;
• neke vrste manične depresije su pokazale da imaju genetsku osnovu;
• hormonalni nedostaci (kao što su poremećaji štitnjače);
• općenite bolesti kao što su bubrežne ili bolesti jetre;
• nedostatak prirodnog svjetla tijekom zime kod osjetljivih ljudi;
• alkoholizam;
• ovisnost o drogama;
• alergije na hranu i lijekove, kemijeske elemente ili dodatke u hrani.
Mentalni uzroci:
• nesvjesni impulsi (psihologija Freuda i Junga);
• krivo naučeno suočavanje s poteškoćama;
• naučena bespomoćnost (behavioristička psihologija);
• preopterećenost ili stres.
Simptomi:
• letargija (sve se čini preteškim za napraviti);
• poremećeno spavanje (rano buđenje, poteškoće pri zaspivanju, buđenje s osjećajem umora nakon "normalno" prospavane noći);
• nedostatak koncentracije;
• razdražljivost;
• iscrpljenost;
• nedostatak seksulanog poriva;
• osjećaj krajnjeg očaja;
• osjećaj beznadnosti ili beskorisnosti svega;
• strah od smrti;
• razne fobije;
• opsesivno ponašanje;
• trajni osjećaj zabrinutosti;
• osjećaj da želiš zaplakati ali ne možeš;
• samoubilačke misli ili strah od počinjanja samoubojstva;
• promjene u apetitu i težini;
• drugi simptomi koji nisu na ovom popisu.
U dosadašnjem radu polučili smo zavidne rezultate u liječenju depresije našim ljekovitim biljnim preparatima. Ljekoviti biljni preparati se mogu uzimati samostalno (kod blažih oblika), ili u kombinaciji s prepisanim ljekovima.
Neka vaš izbor bude zdravlje! Nalazimo se u Kastvu, okolica Rijeke. Preparate vam možemo poslati pouzećem.
| 
